Koliko puta dnevno je najbolje jesti: sve prednosti i nedostaci

Svjedoci smo kako danas postoje mnogi savjeti kako jesti u kojoj količini i kada. To sve naravno zna biti zbunjujuće.

U ovom videu ću vam naj jednostavnije moguće objasniti koje su prednosti, a s druge strane i nedostaci jedenja samo jednom dnevno ili pak onog gdje jedemo više puta dnevno. Na kraju ćemo znači znati koja je optimalna učestalost dnevnih obroka u ovisnosti o vašim potrebama.

1) Samo jedan obrok dnevno

Ovakav tip učestalosti obroka se popularno i naziva OMAD dijeta. Znači već iz naziva „dijeta“ se može razaznati najveći benefit ovog tipa dnevnog obroka, a to je da je vrlo koristan za gubljenje kilograma.

Ali, zbog ovakve ekstremnosti jedenja samo jednom dnevno postoje opasnosti za naše zdravlje, zato neki uz ovakav tip jedenja uzimaju par vrlo malih međuobroka sa minimalnim ili što manjim unosom kalorija u tim međuobrocima. Onaj jedan obrok u danu je zato prepun unosa kalorija, a većina ljudi za taj obrok uzima večeru, mada postoje i oni koji se odlučuju da im glavni obrok bude doručak ili ručak. Znači ova vrsta obroka je prepuna postova, a glavni cilj je gubljenje kilograma.

Prednosti

*Veći gubitak kilograma, smanjenja razina šećera u krvi, smanjenje rizika za oboljenje od LDL „lošeg“ kolesterola. /1/ /2/

*Isto tako postoje neke studije koje pokazuju da postovi mogu smanjiti razinu upala, uključujući C-reaktivan protein. /3/

Taj protein je inače jedna vrsta supstance koju proizvodi jetra da bi odgovorila na razne upale uključujući i one povezane sa rakom ili sa arterijama na srcu, što je čest pokazatelj srčanog udara.

*Također, prema jednom istraživanju post može pomoći u zdravlju živčanog sustava.

*Može smanjiti neurodegenerativne bolesti i promiče dugovječnost. /4/ /5/

Ali, treba naglasiti da svi ti benefiti su uglavnom posljedica toga što postimo, a ne direktno te OMAD dijete. Zapravo, postoje čak i neka istraživanja koja pokazuju da OMAD dijeta može više štetiti nego koristiti u odnosu na neke manje ekstremnije dijete za mršavljenje. /6/ /7/ /8/

Nedostaci

*Ovakva vrsta reduciranja kalorija u dnevnoj prehrani pomoću posta može povećati krvni tlak u odnosu na normalne navike jedenja. /9/

*Zatim kad baš ekstremno predugo postimo to može djelovati na to da smanji utjecaj inzulina u našem tijelu, što može dovesti do povećanja razine šećera u krvi.

*Isto tako može povećati razinu hormona pod nazivom Ghrelin, koji stimulira naš apetiti što naravno loše utječe i negira naše napore zašto bi i radili ovakvu vrstu dijete, a i izaziva jaku glad. /10/

*Ograničavanje kalorija na samo jedan obrok dnevno može povećati šanse za hipoglikemiju ili premalu razinu šećera u krvi, to se posebice odnosi na one koji imaju tip 2 vrstu dijabetesa. /11/

*Još dodatno svemu ovome je i da ograničavanje na samo jedan obrok dnevno može uzrokovati i sljedeće simptome – mučnina, vrtoglavica, razdražljivost, manjak energije ili slabost, probleme sa koncentracijom i konstipaciju.

*OMAD dijeta isto tako se ne preporučuje trudnicama, djeci, starijima te ljudima sa poremećajima vezanima uz hranu.

*Može dovesti do poremećaja vezanim uz hranu i utjecati na privatni socijalni život.

*Sa samo jednim jelom dnevno isto tako je teško uzeti sve potrebne hranjive tvari koje tijelo treba, što naravno s vremenom jako loše utječe na cjelokupno zdravlje. Isto može doći do gubitka mišićne mase.

*Također, mnogi imaju naviku da pošto samo jednom dnevno jedu, da u tom trenutku uzimaju jako nekvalitetnu hranu tipa pica, krafne, sladoledi i drugu nezdravu brzu hranu.

2) 2 obroka dnevno

Ljudsko tijelo je dizajnirano za sporadično jedenje. Drugim riječima, najbolje se osjećamo ako imamo manje obroka tijekom dana. Takav način jedenja još i zovemo naizmjenični post, gdje unosimo dovoljno potrebitih dnevnih kalorija, a da u isto vrijeme tijelo sagorijeva više masnoća od uobičajenog. Najbolji način da se pridržavamo toga je da preskačemo doručak. Jednostavno 16 sati u danu postimo, a unutar drugih 8 sati, imamo 2 obroka.

Prednosti

*Zdraviji način gubljenja kilograma.

*Preskakanje doručka te uzimanje obroka kasnije u danu omogućuje nam da imamo stabilnije(bez pretjeranog porasta ili padanja) razine inzulina(hormona za pohranu masti).

*Bolje sagorijevanje masnoća, a da pritom ostaje mišićna masa.

*Veću razinu ljudskog hormona rasta (HGH) koji je neophodan za gradnju mišićne mase te održavanje iste.

*Istraživanje provedeno od strane Illinois sveučilišta iz Chicaga /12/

Otkrilo je da – 16:8 vođenje obroka je pomoglo ispitanicima koji su imali prosječni BMI (indeks tjelesne mase) 35 da se riješe 3% tjelesne težine u 12 tjedana.

– isto tako pomoglo je ispitanicima da u danu konzumiraju u prosjeku 350 kalorija manje.

– pomoglo im je i u vezi sa krvnim tlakom.

I na kraju vidi se iz studije da oni ispitanici koji su se i nakon ovog pokusa držali ovakvog vođenja obroka da su im se pozitivni rezultati još i više poboljšavali sa vremenom za razliku od onih koji se nisu pridržavali.

*Manje obroka nego inače može produžiti životni vijek čovjeka (to se posebno zadnjih godina istražuje malo više). /13/

*Na jednom istraživanju na miševima koju je radio tim pod vodstvom poznatog znanstvenika Marka Mattsona otkrilo se da – miš koji je redovito postio imao je smanjenu razinu inzulina i glukoze u krvi. Te isto tako povećanu inzulinsku osjetljivost što uvelike umanjuje mogućnost dobivanja dijabetesa.

*Istraživanja na miševima kojima se smanjio unos kalorija su isto otkrile da:

-im se smanjio opseg bolesti vezano uz kardiovaskularne bolesti i rakova.

-povećao se imunitet

-povećao se vijek života bez obzira na spol.

Inače samo za informaciju, miševi imaju 99% gena istih čovjeku tako da sa velikom vjerojatnošću je da se sve to odnosi i na ljude.

Nedostaci

*Pridržavanje zdravih obroka – pošto „štedimo“ na kalorijama, puno ljudi ima potrebu ručati nezdravu hranu, a s time održavanje ovog tipa učestalosti obroka na posljetku nije uopće zdrav, nego baš naprotiv. Održavanje da obroci sadrže što više cjelovite namirnice je ključ zdrave prehrane. Ako pretežno jedete nezdravu hranu tada ćete tokom postnog dijela dana osjećati povećanu glad i biti jako razdražljivi.

*Glad je najčešći razlog zašto ljudi odustaju od ovog tipa pridržavanja obroka.

*Nije dobro za neke sa zdravstvenim problemima tipa dijabetesa ili za žene trudnice.

*Ljudi koji troše puno energije tokom dana i trebaju povećani unos kalorija za njih nije baš učinkovito.

2) Više obroka dnevno

Neki misle da ako jedemo konstantno kroz cijeli dan, ali onako ne puno nego tek toliko da se nešto pojede da time ubrzavamo vlastiti metabolizam. Ali, to nije točno jer metabolizam ovisi o genetici i o fizičkoj aktivnosti. A za neke konstantno jedenje stvara baš povećani apetit za određenim jelom u većini slučajeva za nezdravim i tada dolazi do debljanja. A i konstantnim jedenjem zadajemo našem organizmu da stalno radi i da se stalno troši, što utječe na mnoge zdravstvene probleme.

Eto sad znate sve prednosti i nedostatke svakog pojedinog rasporeda za dnevne obroke. Pa prema potrebama prilagodite koji Vam od ovih rasporeda najbolje odgovara.