Zašto sanjamo: čemu zapravo služe snovi🌙

Home > OSTALO > Zašto sanjamo: čemu zapravo služe snovi🌙

Zašto sanjamo: čemu zapravo služe snovi🌙

Zašto sanjamo?

Pa kao uvod bi spomenuo da su već u 3. tisućljeću prije Krista Mezopotamski kraljevi bilježili i tumačili svoje snove na voštanim pločama.

Tisuću godina nakon toga stari Egipćani su napisali i knjigu snova, gdje je bilo zabilježeno preko stotinu snova koji su se češće ponavljali, a također pokušali su objasniti i njihova značenja.

Znači ljudi su tragali za odgovorom zašto sanjamo kroz cijelu svoju povijest.

U ovome videu ću otkriti više teorija koje objašnjavaju razloge zašto sanjamo, pa ako i tebe zanima ta tajnovitost i misterioznost snova vjerojatno će te zanimati što kažu te teorije, možda shvatiš kako snove pretvoriti u stvarnost, nikad ne znaš. 😛

Neki znanstvenici naravno tvrde da snovi nemaju nikakvu pravu svrhu, ali većina drugih smatra da su snovi esencijalni za mentalno, emocionalno i psihičko stanje čovjeka.

Na primjer Ernest Hoffman upravitelj centra poremećaja snova u bolnici Newton-Wellesley u Bostonu u SADu je rekao u znanstvenom časopisu Scientific American(2006) da „…možebitna(ali ne posve dokazana) funkcija snova je da oni utkaju i slažu novi sadržaj u memoriji mozga, na takav način da to smanjuje emocionalni stres i isto tako nas prilagođavaju da lakše prebrodimo stresne događaje ili traume.

Sljedeće, pogledajmo malo pobliže što kažu neke istaknute teorije o snovima.

1) Psihoanalitička teorija snova ili teorija Sigmunda Freuda objašnjava da snovi predstavljaju nesvjesne želje i strasti te misli i pobude.

Prema Freudovom psihoanalitičkom pogledu osobnosti, ljudi su vođeni agresivnim i seksualnim instinktima koji su potisnuti iz svjesnog stanja. Te misli nisu svjesno izražene, ali prema Freudu one nađu način da uđu u našu svijest putem snova.

Freud je u svojoj jako poznatoj knjizi „The Interpretation of Dreams“ napisao da su snovi „…prikriveno ostvarenje naših potisnutih želja.“ Također je i opisao dvije različite komponente snova, a to su: jasno značenje i sakriveno značenje.

Jasno značenje snova se sastoji od stvarnih slika, misli, i sadržaja koji su sadržani u našim snovima, dok sakriveno značenje predstavlja prikriveno psihološko značenje sna.

Ta Freudova teorija je jako pridonijela popularnosti svih vrsta interpretacija snova, a tako je ostalo i sve do dana današnjeg. Međutim treba naglasiti da znanstvenici nisu još posve dokazali da to jasno značenje snova prikriva pravo psihološko značenje sna (prva i druga komponenta sna).

2) Model aktivacijske-sinteze sna

Model aktivacijske-sinteze sna je prvo predstavljen 1977 godine od strane J Allan Hobsona i Roberta McClarleya.

Prema toj teoriji, moždane mrežne sinapse postanu aktivne za vrijeme REM sna, što uzrokuje da područja limbičkog sustava koja su povezana sa emocijama, osjećajima i memorijom postanu aktivne, tu uključujući i amigdalu i hippocampus. Mozak sintetizira i prevodi tu unutarnju moždanu aktivnost i pokušava pronaći pravo značenje tih signala sinapsa, a to sve uzrokuje snove.

Taj model sugerira da su snovi subjektivna interpretacija signala koji se generiraju od strane mozga dok spavamo. Znači ta teorija sugerira da su snovi rezultat interno generiranih signala(od strane mozga), ali Hobson ne vjeruje da su zato snovi beznačajni.

 On tvrdi da su snovi naše najkreativnije stanje svijesti, da se u tom trenutku događa kaotična, spontana rekombinacija kognitivnih elemenata i stvaraju se nove konfiguracije informacija iliti nove ideje. I dok mnogo tih ideja ili čak većina njih možda zvuči bez smisla, dovoljno je da samo neke od njih budu korisne i to odmah čini i naše snove korisnima.

3) Teorije o procesuiranju informacija

Jedna od glavnih teorija koja nam objašnjava zašto spavamo je ta da nam spavanje omogućuje da utvrdimo i procesuiramo sve informacije koje smo skupili tijekom dana. Neki eksperti za san govore da su snovi samo nusprodukt ili čak i aktivni dio od tog informacijskog-procesuiranja informacija.

I znači dok mi upijamo raznorazno mnoštvo informacija i memorija tokom dana, naš mozak tokom noći ili bolje rečeno spavanja stvara slike, dojmove i priče da bi rukovodio svim tim aktivnostima koje se događaju u našem mozgu dok drijemamo.

4) Ostale teorije zašto sanjamo

Postoji još drugih teorija koje govore o tome zašto sanjamo. A evo i nekih relevantnijih.

4.1. Jedna od takvih tvrdi da su snovi rezultat moždane aktivnosti kada on pokušava interpretirati vanjske stimulanse tijekom spavanja.

Na primjer, možda netko sluša muziku ili čuje šum ptica tokom spavanja, pa to mozak nesvjesno interpretira.

4.2. Sljedeća teorija pak koristi usporedbu sa kompjutorom da bi objasnila snove.

Prema toj teoriji, snovi služe kao uređivač i čistač raznih šumova i smetnji i time olakšavaju mozgu, nešto slično tipa uređivača raznih registra kod kompjutora, a to u konačnici osvježava mozak i čini ga spremnijim za rad tokom dana kad je opterećenje puno veće.

4.3. Još jedan postojeći model također govori da snovi funkcioniraju kao tip psihoterapije.

U toj teoriji se smatra da onaj koji sanja da je u mogućnosti ostvariti vezu između različitih misli i emocija u naravno sigurnom okruženju, koji ne opterećuje mozak i ne stvara mu dodatni stres.

4.4. Jedna pak od najnovijih teorija povezuje od različitih teorija neke elemente, a kaže da svako aktiviranje mozga stvara nesvjesne veze između naših misli i ideja, a koje su naposljetku vođene emocijama onog koji sanja.

Zaključak

Eto nadam se da sam vam sada malo pobliže pokazao kako san utječe na mozak i zašto zapravo nama ljudima i treba i čemu koriste snovi.

Ljudi još naravno ne znaju u potpunosti kako funkcionira naš mozak, i neke stvari su još uvijek tajna, ali kako tehnologija napreduje tako raste i sposobnost ljudi da shvate kako funkcionira naš mozak. Tako da negdje u budućnosti možda i shvatimo pravi i točan razlog zašto sanjamo, a možda ćemo tada i moći birati što sanjamo! 🙂

Ali, dok taj dan ne dođe još si vi samo odmorite i odsanjajte, nadam se lijepe snove. 😊

A ako vam treba sitna pomoć, jedna ugodna i topla šalica čaja od kamilice uvijek pomogne.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *